Europska komisija izdvaja 63,2 milijuna eura za AI u zdravstvu i sigurnosti djece kroz sedam poziva Digital Europe programa

Europska komisija objavila je paket od sedam poziva za prijave ukupne vrijednosti 63,2 milijuna eura kroz Digital Europe Programme (DIGITAL). Sredstva su fokusirana na umjetnu inteligenciju u zdravstvu, online sigurnost djece i alate koji pomažu regulatorima nositi se s obvezama iz AI Acta. Objava je dio šireg AI Continent Action Plana kojim EU pokušava ojačati vlastitu poziciju u globalnoj AI utrci.

Koje su to točno domene koje dobivaju financiranje?

Prema priopćenju Komisije, sedam poziva raspoređeno je na tri glavna područja. Prvo područje odnosi se na AI u zdravstvu s naglaskom na dvije kliničke domene — onkologiju (dijagnostika i liječenje raka) i kardiologiju (srčane bolesti). Cilj je podržati razvoj i validaciju AI modela koji mogu u kliničkoj praksi pomoći liječnicima — recimo, boljom detekcijom ranih tumora na slikovnim pretragama ili predikcijom rizika srčanog udara iz EKG-a.

Drugo područje je online sigurnost djece. EU ovdje traži alate koji koriste AI za detekciju i uklanjanje štetnog sadržaja (CSAM, grooming, nasilje) te za dobno-prikladno filtriranje sadržaja. To je direktna poveznica s Digital Services Actom (DSA), koji platformama propisuje obvezu zaštite maloljetnika.

Treće područje su regulatorni alati — AI sustavi koji samim regulatorima pomažu u provedbi zakona. Tu spadaju alati za nadzor tržišta AI modela, benchmarking sustava visoke rizičnosti, i support za nacionalne AI Office-e koji implementiraju AI Act.

Koliko to stoji u usporedbi s globalnim natjecateljima?

Iznos od 63,2 milijuna eura skroman je u usporedbi s američkim privatnim ulaganjima (gdje jedan round serije B za AI startup često prelazi tu brojku), ali ne može se izravno uspoređivati. EU sredstva su ciljna, regulatorna i aplikativna — usmjerena na javne domene gdje tržište samo po sebi ne bi investiralo dovoljno brzo. Kontrast s američkim pristupom je oštar: NIST (National Institute of Standards and Technology) u SAD-u radi sličan posao na standardizaciji i evaluaciji AI sustava, ali bez izravnog financiranja konzorcija.

Europski pristup stoga kombinira zakonodavstvo (AI Act), financiranje (DIGITAL pozivi) i infrastrukturu (AI Factories, European Digital Innovation Hubs). Ta kombinacija treba proizvesti paneuropske konzorcije koji mogu konkurirati američkim i kineskim igračima u specifičnim niše — prije svega regulirane domene s jakim data governance zahtjevima.

Tko može aplicirati i koji su rokovi?

Pozivi su otvoreni za konzorcije iz zemalja članica EU — dakle najmanje dva pravna subjekta iz različitih država. Tipični korisnici uključuju bolnice i akademske medicinske centre (za zdravstvene pozive), istraživačke institute, AI startupe, velike industrijske igrače kao partnere i javna tijela. Konkretni rokovi razlikuju se po pozivu, ali većina ima deadline za prijave u drugom kvartalu 2026. Komisija obično odobrava prijave unutar 5-6 mjeseci od zatvaranja poziva.

Ono što je ovaj paket čini zanimljivim za hrvatske istraživačke organizacije i startupe je što se prijave mogu podnijeti u konzorciju s postojećim partnerima iz Europskih digitalnih inovacijskih centara (EDIH). Za organizacije koje već koriste DIGITAL sredstva, ovo je prirodni nastavak; za nove korisnike, ovo je dobra prilika za ulazak u EU-level AI financiranje jer su iznosi po pozivu dovoljno mali da pozivi neće privući samo velike francuske ili njemačke konzorcije.

Dugoročno, ovaj će paket poslužiti kao test brzine trošenja EU sredstava u AI-ju — problem koji je pratio prethodne Horizon programe. Ako Komisija uspije ugovoriti sva sedam poziva do kraja 2026., pristup je održiv; ako ne, čeka nas još jedan krug kritika oko EU sposobnosti tranzicije od strategije u implementaciju.