arXiv:2604.21430: kratki chatbot razgovori trajno mijenjaju moralne sudove korisnika — empirijska studija na 53 ispitanika

Nova empirijska studija objavljena na arXivu (2604.21430) donosi rijedak eksperimentalni dokaz da kratki razgovori s persuazivnim chatbotom mogu proizvesti statistički značajne i dugotrajne pomake moralnih sudova kod korisnika. Istraživanje je provedeno na 53 ispitanika u within-subject dizajnu, uz kontrolnu grupu.

Kako je studija postavljena?

Sudionici su ocjenjivali moralne scenarije u naturalističkom formatu: svaki je ispitanik vodio razgovor o četiri scenarija s persuazivnim chatbotom i četiri scenarija s kontrolnim agentom. Cilj je bio izolirati efekt persuazivnog stila razgovora od pukog izlaganja temi.

Ovakav within-subject dizajn (svaki sudionik sam sebi kontrola) daje jaku statističku snagu i pri relativno malom uzorku, jer se varijabilnost između osoba uklanja iz jednadžbe. Baseline moralni sudovi mjereni su prije razgovora, a ponovljeno praćenje provedeno je tijekom dvotjednog follow-up razdoblja.

Važno je razumjeti da se “persuazivni chatbot” ovdje odnosi na konverzacijski stil dizajniran da pomiče stavove u određenom smjeru — koristeći tehnike poput selektivnog isticanja argumenata, pitanja koja navode i empatijskog rekonstruiranja stava — bez otvorenog pritiska.

Što su izmjerili?

Efekti pomaka moralnih sudova bili su značajni i veliki. Neposredno nakon razgovora izmjereni su Cohenovi d u rasponu 0.735–1.576 (p < 0.05), što već znači veliki efekt u socijalno-psihološkim terminima. Još neobičniji nalaz: umjesto da efekt blijedi, pojačavao se tijekom praćenja, s vrijednostima d = 1.038–2.069.

Kontrolna grupa nije pokazala nikakve promjene, čime istraživači zaključuju da pomak dolazi iz persuazivnog razgovora, a ne iz pukog razmišljanja o moralnoj temi. Efekt je bio specifičan za moralne sudove — paralelni pokušaj utjecaja na preporuke kazni nije se pojačao na isti način.

Posebno upozorenje: sudionici nisu svjesno prepoznavali da ih chatbot uvjerava, i dva agenta (persuazivni i kontrolni) dobila su podjednake ocjene simpatičnosti. To znači da mehanizmi dosadašnjih obrana (“znat ću kad me AI manipulira”) u ovoj studiji nisu radili.

Zašto je ovo važno za regulaciju AI-a?

Nalaz otvara regulatornu raspravu o AI-u kao moralnom savjetniku — ulozi koju chatboti sve češće preuzimaju kada korisnici s njima razgovaraju o odnosima, poslovnim odlukama ili životnim dilemama. Ako kratki razgovor može pomaknuti moralne stavove na tjednima mjerljivoj razini, to otvara pitanja informiranog pristanka, transparentnosti prompt-postavki i odgovornosti developera.

Treba napomenuti ograničenja: uzorak od 53 ispitanika je mali i studija traži replikaciju na većim i demografski raznolikijim populacijama. No već u ovom obliku rezultat je rijedak primjer randomizirane unutargrupne usporedbe utjecaja AI razgovora na stavove, i vjerojatno će se citirati u regulatornim raspravama o “AI compliance” i “persuasive design” kroz 2026.