arXiv:2607.13562: AI savjeti gase spremnost ljudi da kažu 'ne znam' — čak i kad su pogrešni

AI savjeti gotovo eliminiraju odgovor “ne znam”

Novo istraživanje trojca autora — Chiare Marcoccie, Waltera Quattrociocchija i Valeria Capraoa s talijanskih sveučilišta — pokazuje da AI sugestije dramatično mijenjaju kako ljudi procjenjuju vlastitu neizvjesnost. U pet eksperimenata s ukupno 3.132 sudionika (četiri preregistrirana i jedna replikacija), ispitanici su odgovarali na pitanja uz namjerno pogrešne AI prijedloge, dok je točnost bila novčano nagrađivana. Rezultati su zabrinjavajući: spremnost da se kaže “ne znam” gotovo je nestala, točnost je pala na trećinu, a samopouzdanje se skoro udvostručilo.

Što je overreliance i zašto je opasan?

Overreliance — ili prekomjerno oslanjanje na AI — označava nekritično prihvaćanje AI odgovora bez vlastite procjene njihove ispravnosti. Istraživanje to jasno kvantificira: tamo gdje su sudionici bez AI pomoći bili točni u, recimo, 60% slučajeva i birali “ne znam” kad nisu bili sigurni, uz AI sugestije (čak i pogrešne) znatno češće su davali odgovor — i bili netočni. Preciznije, točnost je pala na otprilike jednu trećinu, što znači da su sudionici s AI podrškom griješili dvostruko do trostruko češće nego bez nje.

Je li dovoljno da korisnik sam ne pita za savjet?

Ne. Jedan od ključnih nalaza studije jest da i pasivni prikaz AI sugestija — bez da ih korisnik svjesno zatraži — ima identičan negativni učinak. To razlikuje ovaj fenomen od klasičnog “automation bias” gdje korisnik bira osloniti se na sustav. Ovdje sam prikaz informacije mijenja epistemičko ponašanje: ljudi prestaju vrednovati vlastitu neizvjesnost kao legitimnu opciju. Usporedba s kontrolnom skupinom (bez AI) to potvrđuje: razlika u stopi odgovora “ne znam” statistički je značajna u svim eksperimentima.

Zašto su ovi nalazi važni za raspoređivanje AI sustava?

Rezultati izravno utječu na dizajn AI sučelja u obrazovanju, medicini i pravnim sustavima — svugdje gdje su visokorizične odluke utemeljene na znanju korisnika. Autori upozoravaju da se efekt ne može svesti na loše namjere ili neznanje sudionika: nagrađivanje točnosti nije eliminiralo overreliance. To sugerira da sama arhitektura prikaza AI sugestija potiče kognitivno predanje odgovornosti stroju, čak i kad je stroj pogrešan. Studija poziva na regulatorne i dizajnerske intervencije koje bi vraćale vidljivost neizvjesnosti korisniku.