Anthropic: Anketa s 51.993 ispitanika razotkriva strahove — gubitak posla brine 64 posto Amerikanaca

Anthropic je 12. lipnja 2026. objavio rezultate prve u nizu planiranih godišnjih anketa o stavovima američke javnosti prema umjetnoj inteligenciji. Istraživanje je provela agencija YouGov na uzorku od 51.993 ispitanika u studenom i prosincu 2025., uz graničnu pogrešku od ±0,6 postotnih bodova. Cilj serije jest sustavno pratiti kako se javno mišljenje o AI-u mijenja s vremenom, pružajući podloge za informiranije odluke i tvoraca politika i same industrije.

Nade Amerikanaca: ozdravljenje bolesti na prvom mjestu

Na pitanje o najvećim nadama vezanima uz AI, Amerikanci su se gotovo jednoglasno priklonili humanitarnim i medicinskim scenarijima. 48 posto ispitanika svrstalo je izlječenje teških bolesti — raka, Alzheimerove bolesti i srodnih stanja — među svoja tri najveća pozitivna očekivanja od AI-a. Na drugom je mjestu pomoć osobama s invaliditetom s 36 posto, dok je opći tehnološki napredak i poboljšanje kvalitete života odabralo 23 posto ispitanika.

Ovakvi rezultati sugeriraju da američka javnost AI primarno doživljava kao potencijalni medicinski i društveni alat, a ne kao apstraktnu produktivnostnu tehnologiju. Taj je uvid potencijalno relevantan za kompanije i istraživačke institucije koje oblikuju prioritete razvoja i primjene AI sustava u narednim godinama.

Strah od gubitka posla — vodeća briga svih demografija

Daleko najzastupljeniji strah u anketi jest automatizacijski pritisak na tržištu rada: 64 posto ispitanika navelo je gubitak posla zbog AI-a kao jednu od vodećih briga. Istraživanje naglašava da je taj strah konzistentan kroz sve demografske kategorije i sve stranačke opredijeljenosti — riječ je o jedinom pitanju na kojemu nema statistički značajnih razlika između skupina. Slijede kognitivna ovisnost o AI alatima (56 posto) i dezinformacije (52 posto).

Geografska analiza pokazuje određene varijacije: zabrinutost zbog gubitka posla najviša je u Iowi, gdje ju iskazuje 71 posto ispitanika, a najniža u Mississippiju s 57 posto. Istraživanje bilježi i protuintuitivni nalaz: dnevni korisnici AI alata nešto su manje zabrinuti zbog gubitka posla (54 posto) u usporedbi s osobama koje AI ne koriste svakodnevno (70 posto), što bi moglo sugerirati da iskustvo s alatima ublažava najintenzivnije strahove.

Tko bi trebao odlučivati o razvoju AI-a?

Jedna od najistaknutijih nalaza ankete jest duboka kriza povjerenja prema tvrtkama koje razvijaju AI. Samo 15 posto Amerikanaca smatra da bi AI kompanije trebale samostalno donositi ključne odluke o razvoju AI-a. Za usporedbu, neovisnim stručnjacima vjeruje 43 posto ispitanika, saveznoj vladi 20 posto, a državnim i lokalnim vladama 19 posto.

Taj deficit povjerenja preslikava se i na percepciju odgovornosti: 47 posto ispitanika smatra da bi AI kompanije trebale biti izložene zakonskoj odgovornosti za štete prouzrokovane njihovim sustavima. Ujedno, 44 posto Amerikanaca prioritizira sigurnost ispred brzine razvoja, što je jasan signal da javnost nije naklonjena scenariju u kojemu se tempo inovacija ubrzava nauštrb sigurnosnih mjera.

Regulacija: bipartizanska podrška za državni nadzor

Unatoč dubokoj polarizaciji američkog društva po gotovo svim pitanjima, regulacija AI-a pokazuje se kao rijetko područje bipartizanskog konsenzusa. 71 posto Amerikanaca podržava uključivanje vlade u regulaciju AI-a — pri čemu to mišljenje dijele 79 posto Demokrata, 68 posto Republikanaca i 69 posto neopredijeljenjih birača.

Prioriteti regulacije koje ispitanici ističu strukturirani su oko triju tema: zaštita privatnosti (56 posto), zaštita djece (52 posto) i uspostava pravne odgovornosti kompanija za AI harms (49 posto). Ovi rezultati upućuju na to da javnost ne traži apstraktni „nadzor”, nego konkretne zakonodavne intervencije na specifičnim i jasno definiranim područjima rizika — što može biti relevantan politički signal za aktualne zakonodavne rasprave o regulaciji AI-a.